Održan “Tjedan za razgovore”

U sklopu projekta Razgovori ugodni Udruga studenata Studia Croatica, u suradnji s Klubom studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans, od 12. do 14. svibnja 2021. godine organizirala je TJEDAN ZA RAZGOVORE – trodnevni program interaktivnih predavanja.

Prvo predavanje održao je dr. sc. Luka Janeš na temu Razgovori o psihi u vrijeme pandemije Covid-19.

“U predavanju se nastojao ponuditi panel argumenata usmjerenih na eventualne pozitivne, odnosno svrsishodne segmente aktualnoga pandemijskoga stanja, prouzrokovanoga širenjem bolesti Covid-19. Naglasak nije stavljen na promicanje “alibi” teza i neodgovornoj ponudi iluzornih “psiholoških slamki” za koje bi se studenti trebali držati u ovim neizvjesnim vremenima, obilježenim ponajviše strahom, distancom, otuđenjem, tjeskobom i raznim ostalim izazovima vezanima uz mentalno zdravlje i budućnost bivstvujućih. Upravo suprotno – Sokratovom majeutičkom metodom studente se nastojalo potaknuti na usvajanje teze o važnosti fleksibilnoga, najzad kreativnoga konstruktivnoga promišljanja i djelovanja usred izvanrednih stanja, poput aktualnoga, a kao nužnosti za održavanje i promicanje studentskoga humanističkoga duha u vrijeme “virtualnih agora”, obilježenoga općim “godoovskim” iščekivanjem da se situacija “vrati na staro”.” – dr. sc. Luka Janeš

Plakat kreirao: Bruno Bogović

Drugo predavanje održao je doc. dr. sc. Tado Jurić na temu Razgovori o tvornici iseljavanja – Hrvatska.

Plakat kreirala: Marija Stanešić

Treće predavanje održao je Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. et croat. lat. na temu Razgovori o latinskoj poeziji i glazbi.

“Rimskoj se poeziji zlatnoga, odnosno Augustova doba, kroz vjekove pristupalo na različite načine. Iako za to nije bilo materijalnih dokaza, mnogi su i nakon antike smatrali da su Horacije, Ovidije i drugi pjesnici svoje lirske uratke namijenili liri, odnosno uglazbljivanju i izvođenju uz pratnju instrumenata. Tako već od 9. stoljeća i cijeloga srednjega vijeka u različitim kodeksima nalazimo uglazbljene Horacijeve Ode. U renesansi, i to poglavito 15. stoljeću, djeluju kompozitori takozvanih „humanističkih oda“, koji za potrebe svojih učenika skladaju različite melodije, koje odgovaraju Horacijevim metričkim shemama. Situacija se mijenja u 18. stoljeću, kada August Wilhelm Schlegel (1767. – 1845.) bez argumenata donosi tezu da Horacijeve Ode, kao ni druga lirska ostvarenja antičkoga Rima, nisu bila namijenjena za instrumentalnu pratnju te uvode „skandiranje“ latinske poezije, koje se temelji na izmjeni stopa, a što se prakticira i u današnjoj nastavi latinskoga jezika.” – Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. et croat. lat.

Plakat kreirala: Ana Tušek

I za kraj, donosimo nekoliko komentara i osvrta sudionika:

“U sklopu uspješnoga projekta Razgovori ugodni, kroz suradnju Udruge studenata Studia Croatica i Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans, organiziran je bogati trodnevni program online interaktivnih predavanja pod nazivom Tjedan za razgovore. Prvo izlaganje održao je dr. sc. Luka Janeš na temu Psiha u vrijeme pandemije Covid-19. Kroz predavanje izlagač nas je potaknuo na promišljanje oko niza aktualnosti vezanih uz privremeno pandemijsko stanje, kao što su određene prilagodbe životnih i studijskih navika te koliko je u vremenu otuđenja i prilagođenih virtualnih djelovanja važno ipak ne ostati „zakočen“, nego iskoristiti ovaj trenutak za kreativno konstruktivno promišljanje, usvajanje i razvijanje nekih novih navika i znanja, ali i bolje upoznati svoje skriveno „Ja“. U drugom predavanju doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta predočio je okupljenom slušateljstvu demografski relevantnu temu Razgovori o tvornici iseljavanja – Hrvatska. Zapanjili su me podatci vezani uz poveći gubitak čitavih obitelji, a time i učeničke populacije diljem regija Republike Hrvatske, kao i rapidnoga odljeva hrvatskoga zdravstvenoga kadra u inozemstvo. Atmosfera tijekom ovoga predavanja bila je izuzetno poticajna za otvorenu raspravu između okupljene studentske publike i nekolicine slušatelja iz inozemstva te izlagača. Posljednje izlaganje u trodnevnom programu online interaktivnih predavanja održao je Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. et croat. lat., na temu Razgovori o latinskoj poeziji i glazbi. U predavanju mi se posebno svidio pristup analiziranju antičke glazbe preko tragova iz djela velikana rimske književnosti, prilagodbe u pjevanju i stihovima u srednjovjekovnim kodeksima, kao i manje poznatih kompozitora tzv. „humanističkih oda“ u razdoblju renesanse. Interes studenata tijekom Tjedna za razgovore bio je doista impresivan, što je glavni pokazatelj dobroga smjera i koncepcije čitavoga projekta Razgovori ugodni – slušaj, polemiziraj, nauči.” – Bruno Bogović

Tjedan za razgovore donio nam je pregršt raznolikih tema: od aktualne pandemije, problema iseljavanja pa sve do povratka u prošlost i priče o latinskoj poeziji i glazbi. Predavanje dr. sc. Luke Janeša potaknulo nas je da preispitamo naše mentalno zdravlje tijekom pandemije te smo kroz argumentiranje raspravljali o prednostima i manama online nastave. Predavanje doc. dr. sc. Tade Jurića uputilo nas je u glavne razloge ekonomskoga iseljavanja iz Hrvatske, a imali smo priliku čuti i iskustva iseljenih Hrvata, koji su se priključili našem online predavanju. Posljednje predavanje održao nam je profesor Petar Ušković Croata, koji nam je kroz zvučne primjere približio latinsku poeziju i glazbu, a tijekom rasprave dotaknuli smo se i budućnosti latinskoga jezika u srednjim školama te smo se složili da je tome predmetu potrebna velika reforma. U Tjednu za razgovore svatko je mogao pronaći temu za sebe, što je pokazao i odaziv studenta, a kao članica glavnoga organizacijskoga odbora projekta Razgovori ugodni nadam se da ćemo uskoro ponoviti ovakav Tjedan za razgovore.” – Ana Tušek

“Sudjelovanje na Razgovorima kod dr. sc. Luke Janeša bilo je zaista ugodno i zanimljivo. Izlagač je poticao interaktivnost, koja je bila na vrhunskoj razini, svi su se imali priliku uključiti i prokomentirati temu, što je sadržajno upotpunilo onu formu koja je oduvijek i bila predviđena za Razgovore ugodne. Sama tematika psihe u doba Covid-19 pandemije uglavnom je sagledana iz jedne akademske perspektive, koju su odražavali prisutni studenti i profesor. Bilo je ponajviše govora o virtualnoj nastavi i što je čini dobrom ili lošom, s posebnim naglaskom na neke potencijalno pozitivne elemente ili pristupe u okviru trenutne situacije. Kao glavnu pouku predavanja odredio bih naglasak produktivnosti pozitivnoga stava prema trenutnoj situaciji, koja očito nije sjajna, ali kao autonomni akteri imamo mogućnost pristupiti problematici na entuzijastičan način, koji vodi do nadilaženja prepreka i aktualizacije naših ideja i planova, dok s druge strane otuđenje i povlačenje vodi samo do očaja i depresije. Smatram da upravo projekt Razgovori ugodni može biti ogledni primjer studentske inicijative, koja unatoč ograničenjima pandemije opetovano nadilazi sve prepreke i bilježi rekordan broj zanimljivih i akademski kvalitetnih aktivnosti studentske populacije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.” – Petar Šarić

“Dr. sc. Luka Janeš izlagao je o veoma bitnoj i intelektualnoj temi današnjice, o kojoj mislim da bi se trebalo češće otvoreno razgovarati. Ono što mi se posebno svidjelo kod njegovih Razgovora je što je to uistinu bio razgovor. Dr. sc. Luka Janeš stalno nam je vraćao metaforičku tenisku lopticu, pitao nas što mi kao studenti mislimo i kako se osjećamo. Mislim da je to kvalitetniji, a meni osobno i zanimljiviji način održavanja Razgovora ugodnih.” – Dean Bošnjak

“Kao da pojedinačni Razgovori nisu sami za sebe zahtjevan projekt, koji zahtijeva dobre organizacijske vještine i koordinaciju s profesorima/izlagačima, Udruga studenata Studia Croatica na sebe je preuzela rizik organiziranja čak tri Razgovora u tri dana – možemo sa samopouzdanjem reći da se taj rizik isplatio. Različite, a opet zanimljive i aktualne teme, privukle su velik broj studenta i pokazale da studenti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posjeduju širok spektar interesa, koji obuhvaća i područja izvan njihovoga smjera studiranja. Time samo pokazujemo vrijednost, odnosno kvalitetu naših studenata, ali i spremnost profesora da odvoje svoje vrijeme te studentima pokažu svoja znanja i rezultate istraživanja, kao i da provedu rasprave, koje produbljuju studentska znanja i pripremaju ih za akademsku zajednicu.” – Korina Grbeša

“Doc. dr. sc. Tado Jurić opet rutinski i precizno stavlja prst u ranu današnje hrvatske demografije. Brojke koje nam je pokazao više su nego zastrašujuće. Gotovo je pola milijuna Hrvata napustilo domovinu u posljednjih pet godina, a da ni jedna državna institucija nije ništa poduzela protiv toga. Ova emigracija jako će narušiti demografiju u Hrvatskoj, ako se pod hitno ne poduzmu ozbiljne protumjere. Ovih pola milijuna iseljenika više neće plaćati u hrvatski proračun i mirovine, a uz to gubimo i jednu cijelu generaciju djece, koja neće odrastati u Hrvatskoj. Uz to je emocionalna povezanost za Hrvatsku manja nego prije, zbog velikoga razočarenja iseljenih Hrvata od strane politike. Politika u svim segmentima hrvatskoga društva ne služi više svojim građanima, nego sama sebi. Takva izlaganja demografskih činjenica moraju se redovito predstavljati širokoj publici u Hrvatskoj i inozemstvu, da se stvori svijest o globalnim procesima, koji štete natalitetu i ekonomskom razvoju Hrvatske. Dakle, koje protumjere su pod hitno potrebne?

– jačanje državnih institucija (npr. ustavnoga suda)
– transparentnost svih političkih procesa na svima razinama
– jačanje poduzetništva i osnivanje start-up (-ova)
– porezno olakšanje kod investicija od strana Hrvata iz inozemstva
– osnivanje programa povratka Hrvata s povoljnim kreditima i nepovratnim sredstvima od strane EU fondova
– poticanje visoko tehnoloških inovacija i sufinanciranje novih tvrtki
– jačanje ekološkoga turizma (seoski turizam)
– proizvodnja ekološke i zdrave hrane za potrebe turizma i izvoza
– otvaranje staračkih domova ili još bolje potpomognuto stanovanje u svojoj vlastitoj nekretnini za umirovljenike hrvatskoga porijekla i strance (npr. Nijemaca).” – Dominko Andrin “Domac”, Hrvat iz emigracije

“Predavanje doc. dr. sc. Tade Jurića bilo je vrlo zanimljivo, a govorio je o temi koja se najviše odnosi upravo na nas mlade i na radnu snagu koja bi trebala ostati u Hrvatskoj i raditi na njezinom boljitku. Svjesni smo kako Hrvatska ima brojne potencijale i naša generacija trebala bi raditi na oživljavanju istih. Posebno mi se svidjelo uključivanje Hrvata iz Njemačke u predavanje, koji su u razgovoru postavili neka zanimljiva pitanja, ali i obogatili razgovor nekim novim informacijama.” – Marija Stanešić, predsjednica Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *