Održani “Razgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slučajeva”

U srijedu, 31. ožujka 2021. godine, od 17.00 do 19.00 sati, putem online platforme Jitsi Meet održano je interaktivno predavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića na temu Razgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slučajeva, koje je, u suradnji s Udrugom studenata Studia Croatica, a u sklopu projekta Razgovori ugodni, organizirao Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans.

Plakat kreirao: Matija Čeh

U nastavku donosimo kratak pregled njegovoga izlaganja:

“U srijedu, 31. ožujka 2021. godine, s početkom u 17.00 sati, održani su Razgovori ugodni u suorganizaciji Udruge studenata Studia Croatica i Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans, na temu Fake news i historija: nekoliko srednjovjekovnih slučajeva. Polazeći od popularne i sveprisutne sintagme fake news, predavanje je problematiziralo primjenu osnovnoga značenja te sintagme kao istraživačkoga koncepta u historiografiji, napose medijevistici.

Početni dio posvećen je metodološkim ograničenjima predavanja, te ga se, kao i moguću primjenu koncepta, svrstalo u duh postmodernističkoga ili post-istinitoga pristupa historiji, u kojem se pozornost primarno posvećuje istraživanju diskursa o povijesti, za razliku od istraživanja povijesti. To pak podrazumijeva da je historija – i zbog bliske povezanosti s kronologijom isticanja, usmjerena na kretanje unaprijed – posebno i proizvoljno shvaćanje zbilje, pa je i kao takva ponajprije kulturološki uvjetovana. Upravo takav kontekst omogućuje razmatranje i moguću primjenu fake news kao historijskoga koncepta. Na slučaju pak istraživanja korupcije u srednjemu vijeku – te opsežne historiografske rasprave o primjeni koncepata oblikovanih na pojavama suvremenoga društva u medijevistici – ukazalo se na istraživačku opravdanost uporabe suvremenih koncepata, uz poštivanje posebnosti srednjovjekovnoga društva.

Nastavak predavanja posvećen je kratkom historijatu nastanka i popularizacije sintagme fake news, pri čemu se pozornost posvetila tzv. Pizzagate aferi i slučaju tinejdžera iz Velesa, a napose u aspektu u kojemu misinformacije i dezinformacije mogu dovesti do djelovanja sa stvarnim posljedicama, a na što, s obzirom na razumijevanje kauzalnosti događaja i povijesti, historičar mora biti osobito osjetljiv. U nastavku se problematizirao odnos fake news kao novoga aspekta ili kategorije historijski dobro znane propagande.

S obzirom da je fake news pojmljen tek kada se obilježi kao takav, postavilo se ključno pitanje za historijsko istraživanje – što ako fake news nije pojmljen i/ili se ne obilježi kao takav? Osobito stoga što prijemčivost fake news ovisi o nizu čimbenika, u središtu kojih se nalazi ljudska potreba za zadovoljenjem znatiželje i njezine bliske veze s nizom osobnih vjerovanja i predrasuda, a što u vidu oblikovanja narativa vodi ka dinamičnom odnosu širitelja fake news i njezinoga primatelja. S obzirom na to predložilo se da historijsku zanimljivost fake news ne treba tražiti samo u razotkrivanju moguće pojave ili događaja u srži fake news, nego ponajprije u raspoznavanju konceptualnoga okružja, pogodnoga za usvajanje i/ili nasljedovanje fake news.

U potonjem kontekstu propitkivali su se primjeri languedoškoga katarizma i bosanskoga krstjanstva na početku 13. stoljeća, kraljevskih i banskih rješenja prijepora u slučaju Karinjana i Blagajskih (u središtu kojih se nalazi misinformacija) te slučaj Ivana Oršića, tobožnjega branitelja opsjednutoga Konstantinopola 1453. godine.

Zaključno se ukazalo na historijsku perspektivu i dijakroniju kao osobito pogodnu za raspoznavanje djelovanja po fake news, pri čemu se istraživanje srednjovjekovlja ne razlikuje od ikojega drugoga razdoblja. No, iako se uporaba koncepta fake news u historiografiji čini opravdanom, osobito u konceptualnom smislu, iz vida ne treba ispustiti činjenicu da ona ipak počiva na osnovi historijskoga zanata, odnosno kritici (pisanih) izvora, pri čemu se uvijek nužno vratiti temeljnim pitanjima: tko (piše), o čemu (piše), u kojim okolnostima (piše) i za koga (piše).” – izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić

Plakat kreirala: Marija Stanešić

I za kraj, donosimo komentare i osvrte sudionika:

“Zadovoljstvo mi je reći da su naši prvi Razgovori ugodni u suorganizaciji s kolegama iz Udruge Studia Croatica uistinu prošli na najbolji mogući način. Sve smo vrlo lako organizirali, a kolege su u svemu bili od velike pomoći. Na prve Razgovore odlučili smo pozvati profesora izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića, koji je priredio zanimljivu temu o fake news i historiji, a da je tema zanimljiva, aktualna i pažnje vrijedna, pokazao je i broj online sudionika, koji je u jednom trenutku dosegao brojku od njih četrdesetak zainteresiranih. Profesor Majnarić nakon izlaganja razgovarao je i odgovarao na sve upite prisutnih sudionika, a i sam je istaknuo koliko ga je obradovao broj zainteresiranih studenata za srednjovjekovnu povijest. Uistinu smo radosni što smo primili poziv kolega iz Udruge Studia Croatica za sudjelovanje i suorganizaciju na projektu Razgovori ugodni. Klub Homo volans dulje je vrijeme razmišljao kako se aktivirati i na pristupačan način aktualizirati povijesne teme, a projekt Razgovori ugodni učinio nam se kao izvrsna prilika za suradnju hrvatskih studenata i populariziranje povijesti na interaktivan i opušten način. Naravno, sretni smo i ponosni jer je izlaganje na našim prvim Razgovorima održao upravo izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić, inače studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta poznat po zanimljivim predavanjima o srednjovjekovnoj povijesti, uvijek potkrijepljenim novim pažnje vrijednim primjerima i podacima.” – Marija Stanešić, predsjednica Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”

“Predavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića oduševilo me svojom suvremenošću i vrlo dobrom kombinacijom elemenata popularne kulture i znanstvenoga pristupa. Svakako bih istaknuo i odaziv kolega povjesničara, koji su svojim zanimljivim komentarima i upitima na temu izlaganja obogatili raspravu, odnosno ugodan razgovor koji je uslijedio nakon predavanja. Svima bih preporučio da se u budućnosti odazovu i pridruže izlaganjima izv. prof. dr. sc. Majnarića, svaki put kad za takvo što dobiju priliku. Također se veselim brojnim Razgovorima, koje ćemo u budućnosti organizirati u suradnji s kolegama iz Udruge Studia Croatica.” – Jakov Blagojević, bivši predsjednik Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”

“Ovog su se puta Razgovori ugodni održali u plodonosnoj suradnji s Klubom studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans, a izlagač izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić uveo je virtualno okupljeno slušateljstvo u interesantnu tematiku o fake news, i to na nekoliko srednjovjekovnih slučajeva (npr. križarskih pohoda ili pitanja bosanske hereze u zajednici). Tijekom predavanja izv. prof. dr. sc. Majnarić naglasio je bitne karakteristike, ali i moguća ograničenja u pristupu istraživanja ovakvih fenomena, osobito kada se gleda na kontekstualni okvir događajnosti i vremensko razdoblje. Najviše mi se svidjelo što je u predavanju profesor Majnarić istaknuo znakovitu maksimu – tko nešto piše, u kojem se kontekstu to isto piše i za koju publiku se piše – jer ona itekako može koristiti u jednom jasnijem sagledavanju konteksta formiranja fake news, ali i analitičkoga tumačenja i provjera raznovrsnih tipova povijesnih izvora. Može se reći da je ovakvo specifično područje istraživanja, naročito ako se ono dovede u vezu s povijesnom znanosti, tek u svojem začetku, i da se s ovim predavanjem publici pružio niz odgovora, ali bih rekao i da se pobudilo zainteresirane na još veće propitivanje prikaza događaja u prošlosti, na mnoge o kojima tek treba dobro promisliti, a zatim ih i detaljnije istražiti.” – Bruno Bogović

“Ni ovoga puta Razgovori ugodni nisu me razočarali. Prvenstveno mi je drago što smo jedno takvo zanimljivo predavanje održali u suradnji s kolegama iz Homo volansa. Za naš prvi put, utvrdila bih da smo se odlično snašli. Suradnja je bila ugodna i u duhu zajedništva, što nam je u ovim nesigurnim vremenima itekako potrebno, a zbog čega su sami Razgovori poprimili dodatan prijateljski ton. Naš izlagač, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić, održao je izlaganje na pristupačnu, ali istovremeno istraživački zahtjevnu temu – spoju fake news i historije. Nudeći nam najprije teorijski pregled i istraživački okvir same teme, a onda i potkrjepljenje istoga na nekoliko srednjovjekovnih slučajeva, u potpunosti bih se složila s tvrdnjom njegovih studenata – u tom je pogledu profesor Majnarić bio uistinu inovativan i originalan. Kao studentica koja ga je do sada imala čast slušati na nekoliko znanstvenih skupova, mogu potvrditi da profesor Majnarić u svom radu svaki put donese nešto novo – još jedan povijesni pravac, nerijetko zanemaren u hrvatskoj historiografiji, ili još jednu zanimljivu temu, koju se nije suzdržavao propitkivati i primijeniti na postojeće znanstvene paradigme, ne bi li iz nje izvukao maksimum i prilagodio ga okvirima koji ga konkretno zanimaju, odnosno medijevistici. To je bio slučaj i s ovim izlaganjem. Ponovno se profesor Majnarić pokazao kao pionir (a možda čak i veteran, uzevši u obzir njegov cjelokupan rad) u istraživačkom pothvatu. Posebno mi se svidjelo što je tijekom izlaganja stavio naglasak na temeljito propitivanje i analizu povijesnih izvora, kao i stavljanje tih istih izvora u širi povijesni kontekst, pritom ističući važnost podjednako i makro i mikrohistorije, ovisno o primjerima koje uzimamo na razmatranje. Smatram velikom čašću što se jedan takav vrstan znanstvenik i poznavatelj historijske teorije i problematike odazvao na poziv za sudjelovanjem na projektu Razgovori ugodni, i ovim mu putem, u ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta, srdačno zahvaljujem na tome, kao i kolegama iz Homo volansa na prilici za suradnju.” – Monika Jerković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *