10. Noć knjige na Fakultetu hrvatskih studija: doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski

Drugi izlagač na 10. Noći knjige na Fakultetu hrvatskih studija, koja će se održati u petak, 23. travnja 2021. godine, s početkom u 8.00 sati, profesorica je s Odsjeka za hrvatski latinitet – doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski.
 
Profesorica Krešić Nacevski na 10. Noći knjige održat će izlaganje pod naslovom “Lector, intende, laetaberis!” – Put od magarca do čovjeka.
 
Foto: privatna arhiva; doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski
Sažetak njezinoga izlaganja je sljedeći:
 
“Roman Zlatni magarac ili Metamorfoze iz 2. stoljeća, autora Lucija Apuleja – platonskoga filozofa, kako se sam volio nazivati, iako nije ispravno shvaćao Platonovu filozofiju – jedini je u cijelosti sačuvani roman iz antike i već je samim time osobito dragocjen.
 
Priča o radoznalom i lakomislenom mladiću Luciju, koji stiže u grčku Tesaliju, zemlju čarobnjačkih umijeća i uroka, da iskuša svijet magije, a usto nauživa i doživi čim više tjelesnih zadovoljstava, intenzivno se pokreće u trećem poglavlju slučajnom pretvorbom mladića iz čovjeka u magarca, pri čemu novonastali čovjekomagarac zadržava čovjekov razum u magarećem tijelu. Tim činom započinju Lucijeve avanture, čiji je broj u romanu nemoguće pobrojiti, baš kao ni sve njegove likove.
 
U potrazi da se Lucije-magarac naždere ruža, koje će mu vratiti ljudski oblik, pisac niže magarčeve dogodovštine, naizgled s namjerom, kako naslov kaže, da zabave čitatelja. Radoznalost i mašta u potpunosti prožimaju radnju romana u prvih deset poglavlja, dok tek u posljednjem pisac ustvari otkriva alegorijsku pozadinu. Da bi čitava fabula romana mogla biti i više od pukih opisa raznoraznih opscenosti, seksualnih doživljaja, nastranih i bizarnih likova i zapleta, kakvi se još u rimskoj književnosti nisu vidjeli, nazire se u umetnutoj priči o ljubavi Amora i Psihe, koju priča baba djevojci Hariti u razbojničkoj špilji, kamo je u jednom trenutku smješten i magarac Lucije. Naime, i djevojka Psiha prolazi trnoviti put kako bi zaslužila Amorovu ljubav i povratila brak s njim, a sličnu muku do krajnjega spasenja i spoznaje treba proći i magarac – u posljednjem poglavlju Lucije pojede ruže u procesiji održanoj u čast božice Izide i vraća svoj oblik čovjeka, koji postaje sljedbenik Izidina kulta. Tako otkrivanje religije i transcendentalnog postaje put čovjekova spasa, njegov smisao i budućnost, te jedini način izbavljenja iz ovozemaljskih tjelesnih okova.
 
Priču o Amoru i Psihi obradili su kasnije razni autori, a u novije vrijeme i C. S. Lewis, u romanu Dok imamo lica, koji se smatra njegovim najuspjelijim i najzrelijim romanom.
 
Izlaganje će predstaviti sve gore navedeno, uz čitanja pojedinih odlomaka.”
 
Više o samoj izlagačici:
 
Doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski zaposlena je na Fakultetu hrvatskih studija posljednjih trinaest godina. Diplomirala je klasičnu filologiju, kasnije i bibliotekarstvo, a doktorirala medijevistiku.
 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *