Dana 11. ožujka 2020. godine službeno je započeo projekt Udruge studenata Studia Croatica, koji je kroz godinu dana okupio preko 30 znanstvenika te više od 150 zainteresiranih studenata i ostalih posjetitelja, željnih čuti više o zanimljivim i relevantnim temama povezanima sa znanošću. Riječ je, naravno, o projektu Razgovori ugodni, kojega je pokrenula nekolicina članova Udruge studenata Studia Croatica, s ciljem promicanja akademske i znanstvene suradnje između profesora i studenata te promoviranja i približavanja znanosti zainteresiranoj publici.
Inicijatorica osnivanja projekta, Monika Jerković, tijekom gostovanja u radijskoj emisiji Znanjem do spoznaja, urednika i voditelja Petra Bilobrka, opisala je namjeru pri osnivanju projekta sljedećim riječima:
“Po pitanju projekta Razgovori ugodni, tu me vodila jednostavna misao: akademska i znanstvena suradnja između profesora i studenata. Naime, profesori često tijekom sat i trideset minuta vremena svojih predavanja ne stignu reći sve što bi htjeli o određenoj temi, a studenti nakon predavanja često ne shvate da imaju pitanja o određenim temama o kojima žele doznati više, sve dok o tome malo bolje ne promisle. Svrha projekta Razgovori ugodni bila je potaknuti interakciju između profesora i studenata, u smislu da se i jedni, i drugi angažiraju i aktivno uključe u raspravu o određenim temama te da na koncu zajedničkim angažmanom dođu do ključnih spoznaja, koje ponajviše studentima mogu pomoći pri oblikovanju njihovoga budućega znanstvenoga rada i djelovanja.”
Osim Monike Jerković, pri pokretanju i utemeljenju projekta također su sudjelovali: Matija Čeh, predsjednik Udruge studenata Studia Croatica; Bruno Bogović; Petar Šarić, predsjednik Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija; Ana Tušek; Korina Grbeša, predsjednica Društva studenata kroatologije “Cassius”; Tomislav Marčeta; Katarina Dogan, predsjednica Društva studenata povijesti “Ivan Lučić – Lucius”. Njih osmero ujedno čine glavni organizacijski odbor projekta Razgovori ugodni.
Osim Udruge studenata Studia Croatica, u rad projekta također su uključeni: Klub studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva “Populus”; Čitateljski klub studenata Fakulteta hrvatskih studija; Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”. Sva tri kluba unutar sebe također imaju definirane vlastite organizacijske odbore za projekt Razgovori ugodni.
No, kako je sve započelo?
Dana 11. ožujka 2020. godine, u dvorani Šibenik na Fakultetu hrvatskih studija, s početkom u 14.20 sati, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović održao je prve Razgovore ugodne s temom Društvo i revolucija: Je li društvo u komunizmu subverzivno ili konzervativno?. Važno je napomenuti da je doc. dr. sc. Šumanović bio prvi profesor Fakulteta hrvatskih studija, koji se odazvao na sudjelovanje na projektu Razgovori ugodni i u njemu vidio potencijal za daljnji razvoj.
Budući da je riječ o predavanju koje se održalo nekoliko dana prije nego li je Fakultet hrvatskih studija zbog pandemije korona virusa prešao na online oblik izvođenja nastave, a zbog čega je projekt Razgovori ugodni bio odgođen i na čekanju punih sedam mjeseci (sve do sredine listopada 2020. godine), zamolili smo doc. dr. sc. Šumanovića da nam prepriča temu svojih Razgovora i podsjeti nas na same početke projekta.
Njegovu izjavu ovdje donosimo u cijelosti.
“Svako društvo obilježeno je sukobom postojećega i novoga, odnosno konzervativnoga i subverzivnoga. Pri tome je važno naglasiti kako u jednom vremenu određena društvena pojava percipirana kao subverzivna, u nekom drugom kasnijem vremenu najčešće ulazi u okvir konzervativnoga. Jedna od tih pojava je i međunarodni komunistički pokret, čiji je uspon, razvoj i slom na području Europe obilježio (kratko) 20. stoljeće, odnosno razdoblje povijesti čovječanstva koje je započelo Boljševičkom revolucijom, a završilo raspadom Sovjetskoga Saveza, vodeće komunističke države u svijetu.
Vodeći se početnom mišlju o sukobu konzervativnoga i subverzivnoga, na poziv Udruge studenata Studia Croatica održao sam 11. ožujka 2020. godine predavanje pod nazivom Društvo i revolucija: Je li društvo u komunizmu subverzivno ili konzervativno?. Tema moga izlaganja bilo je rusko društvo u Sovjetskom Savezu, te hrvatsko i bosansko-hercegovačko društvo u razdoblju Drugoga svjetskoga rata i socijalističke Jugoslavije.
Naslov predavanja upućivao je na dva temeljna pitanja, važna za oba navedena društva – kakva su ta društva bila i u kojoj su mjeri (komunističke) elite određivale karakter tih društava?
Iz dostupnih podataka vidljivo je kako su njihovi suvremenici u statusu i poziciji “vanjskih promatrača” ocjenjivali da se oba ta društva – politički, ideološki i kulturološki, u bitnom svode na drastičan raskid s prošlošću. To je doživljavano kao njihova temeljna odrednica. S te točke gledišta, ta su društva bila “subverzivna” jer su dovela u pitanje dotadašnji sustav vrijednosti i, pod parolom “nema povratka na staro”, raskinula s njime.
Međutim, u pozadini toga dramatičnoga i naoko bučnoga raskida sa starim formama i simbolima, izostao je zbiljski diskontinuitet sa sadržajem nataloženoga “staroga” sustava vrijednosti, koji je površinski prekriven novim oblicima i izričajima zapravo i dalje egzistirao, i to ne samo po zakonu mentalne tromosti, te ga komunističke elite nisu uspjele eliminirati.
To je došlo do izražaja u Sovjetskom Savezu, u kojemu su “stare vrijednosti” bile praktički nevidljive, dok ih sovjetsko vodstvo nije odlučilo rehabilitirati. Ta je rehabilitacija imala praktičan razlog. Naime, u uvjetima njemačkoga napada na Sovjetski Savez, prosječni Rus nije bio spreman poginuti za apstraktne ideale komunističke teorije ili povlaštenu sovjetsku elitu. Iz tog je razloga Ruska pravoslavna crkva dobila veći utjecaj u javnosti, dok su vojni činovi iz carske Rusije postali sastavni dio Crvene armije. Također, kao sastavni dio toga procesa ukinuta je Kominterna. Bio je to ustupak javnom mnijenju Zapada, kojemu je samo postojanje Kominterne bilo neosporan i konkluzivan dokaz sovjetske namjere za “izvozom revolucije”.
Upravo u razdoblju spomenutih promjena u sovjetskom društvu, Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) iskoristila je složene ratne odnose te je na području današnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH) značajno proširila svoj krug simpatizera. Pri tome su njezini dužnosnici, dosljedno tadašnjim sovjetskim smjernicama i direktivama Kominterne, koristili u osnovi konzervativne “buržoaske” parole o nepovredivosti privatnoga vlasništva, zaštiti slobode vjeroispovijesti i nacionalnoj afirmaciji svakoga pojedinoga naroda s područja bivše Jugoslavije.
Revolucionarni proces, koji je bio uvjet za stvaranje komunističkoga društva, KPJ je provela nakon rata. Taj obračun sa “starim društvom” bio je specifičan po tome što je proveden u razdoblju koje predstavlja jednu od najznačajnijih prekretnica svjetske povijesti, i to ne samo u političkom, nego i u tehnološkom smislu. Naime, tijekom trajanja jugoslavenske revolucije, Zapad je doživio drastičnu promjenu, budući da je nasuprot nekadašnjega razdoblja “ravnoteže sila” stvorena samo jedna sila – Sjedinjene Američke Države. Druga važna promjena, koja je zahvatila države Zapada nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, bio je novi vrijednosni sustav koji je u strukturalnom smislu bio suprotstavljen “starom Zapadu”. U skladu s time, vrijednosni sustav KPJ nakon završetka rata sukobio se s “novim Zapadom”, koji je doživljen anarholiberalnim, odnosno subverzivnim, jer je dovodio u pitanje sve dotadašnje vrijednosti, uključujući i one koje je pokušala stvoriti i očuvati (konzervirati) KPJ. Kao posljedica toga, KPJ je došla u poziciju da je postala branitelj tradicionalnih vrijednosti (neovisno o tome što su ih njezini vodeći ljudi privatno prezirali), budući da je na taj način čuvala svoj povlašten položaj u društvu. Zaključak teme ovoga predavanja bio je: društvo u komunizmu (pod čime se podrazumijeva društveno uređenje kakvo je postojalo u Sovjetskom Savezu i socijalističkoj Jugoslaviji) je konzervativno, a ne subverzivno. Razlog tomu, osim namjere komunističke elite, bila je i okolnost da su se društva u kojima su komunisti bili na vlasti pokazala previše stabilnima da bi bilo kakva značajnija promjena njihova dotadašnjega vrijednosnoga sustava bila moguća.” – doc. dr. sc. Vladimir Šumanović
Ovim putem još jednom želimo zahvaliti svim dosadašnjim sudionicima projekta Razgovori ugodni, kao i svima uključenima u projekt.
