U ponedjeljak, 21. prosinca 2020. godine, u sklopu projekta Razgovori ugodni, održalo se online interaktivno predavanje dr. sc. Tomislava Sunića na temu Identitet u postmodernom stanju, s početkom u 17.30 sati.
Predavanje se održalo putem online platforme Microsoft Teams i posjetilo ga je nekoliko zainteresiranih gledatelja, većinom studenata.
U nastavku donosimo kratak pregled njegovoga izlaganja:
“Našu diskusiju o identitetu možemo započeti s pitanjima: Tko sam ja ? Tko smo mi? Ovdje najprije moramo učiniti jasnu razliku između urođenih i naučenih identiteta. Naši životni stilovi, bilo seksualne, vjerske, političke ili kulturne prirode, prvenstveno su naučeni i priučeni identiteti, koji se lako mogu izmijeniti ili zamijeniti novima. Sijaset modernih stilova života, kao i navika – ili supra-identitete – svatko od nas ima i može ih mijenjati po vlastitoj volji. Sa sve većom globalizacijom svijeta nestaju ili se gube tradicionalni identiteti, koje su ne tako davno nosili naši preci i koji su se oblikovali prvenstveno u naciji i vjeri, odnosno u nacionalom i vjerskom identitetu. Nasuprot tome nove vrste identiteta posljedice su procesa političke i gospodarske globalizacije, koja je zahvatila cijeli svijet, uključujući i Republiku Hrvatsku. Svakodnevni smo svjedoci rađanja novih identiteta, od kojih neki često imaju i bizarne oblike, poput „punkovca“, ,,rokera“, „gota“ – a da ne govorimo o masi ljudi, koji na prvom mjestu u opisu svoga identiteta ističu ljubav prema nogometnom klubu ili nekim domaćim životinjama. Uistinu i nogomet je danas postao neka vrsta sekularne religije, koja čini primarni identitet kod znatnoga broja ljudi.
Identitet je pojam koji dolazi u množini, odnosno u pluralu, a nikada u jednini. Svatko ima više identiteta, no pitanje je koji je njegov ili njezin primarni identitet, a koji sekundarni. Postoje građani u Republici Hrvatskoj, koji na prvo mjesto u opisu svoga identiteta stavljaju svoje hrvatstvo, odnosno hrvatsku nacionalnu svijest, no postoje i građani, koji će na prvo mjesto staviti svoj sportski ili seksualni identitet, pogotovo ako je on ili ona član ili simpatizer neke LGBT zajednice ili nekoga kluba – a tek nakon toga oni će spominjati svoj nacionalni identitet. Postoje građani u Europi i Hrvatskoj, koji sebe definiraju prvenstveno kao „Europljane“, a tek onda kao, recimo, Francuze, Katalonce ili Hrvate.
Postoje i slučajni ili reaktivni identiteti, koji se u načelu javljaju u izvanrednoj političkoj situaciji. Kao primjer možemo navesti broj građana u Hrvatskoj, koji su prije 1991. godine sebe i svoj identitet definirali kao „jugoslavenski“, da bi kratko nakon toga prihvatili radikalni hrvatski identitet.
Pitanje identiteta veoma je osjetljiva, ako već ne i politički eksplozivna tema, pogotovo kada je riječ o urođenom identitetu. Biološki hereditet, kao vrsta identiteta, tvrde neki znanstvenici, nije zamjenjiv i on utječe na naš izbor sekundarnih, odnosno priučenih identiteta. Primjerice, moderni pobornici rasnoga identiteta, kao i nekolicina sociobiologa, ističu gene kao osnovnu determinantu u ljudskom i političkom ponašanju, što često odbacuju njihovi protivnici, koji smatraju da su rasa i biološki herediteti zanemarivi ili socijalni konstrukt, koji je nevažan u političkom ponašanju građana. Sukob tih dviju škola glede definicije identiteta, odnosno pristaša uloge gena nasuprot pristaša uloge društvenoga miljea („nurture vs. nature“), bit će i dalje glavna okosnica svađa oko definicije identiteta.” – dr. sc. Tomislav Sunić
Predavanje možete u cijelosti pogledati na sljedećoj poveznici:
Za kraj, donosimo komentare i osvrte nekoliko sudionika predavanja:
“Budući da je ovo bio prvi tranzicijski događaj koji smo organizirali, odnosno prvo potpuno online interaktivno predavanje, mislim da je sve dobro prošlo, bez nekih poteškoća. Sada kada smo probili led s ovakvom vrstom održavanja projekta Razgovori ugodni, znamo da nas ništa ne može zaustaviti u našem daljnjem djelovanju i djelatnosti. Također imam potrebu istaknuti kako mi je izrazito drago što su upravo studenti bili oni koji su iskazali najveći interes za ovu temu; to ukazuje na činjenicu da promišljaju o tako važnoj temi kao što je identitet te da su voljni aktivno sudjelovati kada se priča o istom. Zahvalan sam svima koji su nas došli podržati svojim online prisustvom.” – Matija Čeh
“Drago mi je što sam imao priliku poslušati predavanje dr. sc. Tomislava Sunića na temu Identiteta u postmodernom stanju. Unatoč nužnim okolnostima virtualne učionice, na koju smo u okviru ovoga predavanja bili ograničeni, smatram da je predavanje bilo izvrsno, a svakako nije nedostajalo ni rasprave, kojoj je profesor Sunić odlučio posvetiti značajan dio vremenskoga okvira. Sviđa mi se što je prilikom definiranja identiteta stavljen jasan naglasak na to da se on formira u odnosu na druge članove društva. Smatram da je to vrlo bitna stavka, koja se često neopravdano stavlja u drugi plan, možda zbog činjenice što je u mnogim društvenim krugovima trivijalno shvaćeni individualizam postao sastavni dio konformističkoga razumijevanja svijeta, što možda može biti mapirano i kao jedna od rijetkih zajedničkih stavki heterogenoga skupa identiteta, koji se javljaju u suvremenom svijetu. U svakom slučaju, profesor Sunić je vrlo jasno odgovorio na sva pitanja koja su studenti postavili i kvaliteta predavanja je, prema mom osobnom mišljenju, bila na vrhuncu. Veselim se daljnjim aktivnostima, koje se planiraju u okviru projekta Razgovori ugodni, pa makar i online putem.” – Petar Šarić
“Dr. sc. Tomislav Sunić održao je odmjereno, kritičko i sažeto predavanje o identitetima u postmodernom društvu. Opisujući značenje i razvoj toga termina kroz povijest, najveći naglasak u predavanju je dao sve većem narušavanju „starih“ identiteta, anomijama, atomizaciji društva, nedostatku pravnoga, činjeničnoga i prirodnoga reda te različitim oblicima destrukcije vrijednosti i samih identitetâ. Vješto je, znalački, stručno i s pozivanjem na veliki broj znanstvene literature odgovarao na sva pitanja slušatelja, koja su uslijedila nakon predavanja. Ovo je predavanje bilo izuzetno korisno, tematski zaokruženo i nadasve potrebno, s obzirom na svojevrsnu „krizu“ toga pojma, koji postmoderno društvo sve više ne razumije ili se namjerno o njega oglušuje.” – Vlatko Smiljanić
“Izuzetno sam zadovoljan online interaktivnim predavanjem Identitet u postmodernom stanju, kojega je u sklopu uspješnoga projekta Razgovori ugodni održao dr. sc. Tomislav Sunić. Publiku je tijekom predavanja zainteresiralo relevantno pitanje današnjice: tko sam ja i kako sebe primarno definiram? Uz identitetsko pitanje, spomenuli su se pravci (prošli i suvremeni) i perspektive koje pomažu u proučavanju, a jednako tako i konstrukciji identitetskih kategorija. Za kraj, valja spomenuti da je ovaj virtualan susret bio vrlo poučan, interaktivnoga karaktera te da kvalitetnih pitanja od strane publike tijekom rasprave nije nedostajalo.” – Bruno Bogović
“U ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta Razgovori ugodni još jednom bih htjela zahvaliti dr. sc. Tomislavu Suniću na sudjelovanju i izuzetno dobro osmišljenom i odrađenom predavanju o temi koja je danas itekako relevantna za hrvatsko društvo, što se ponajviše može ogledati kroz zainteresiranu publiku, koja je aktivno sudjelovala na predavanju, kao i kvalitetnoj raspravi po završetku predavanja. Također zahvaljujem publici koja nas je došla podržati online putem i komentarima podrške koje smo zaprimili. Cijeli organizacijski odbor zahvalan vam je na svakoj ljubaznoj riječi koju ste nam uputili, a pogotovo na riječima potpore, koje su nam u trenutcima sumnje najviše značile. Zahvaljujem i Hrvatima iz emigracije, koji su se uključili u predavanje, kao i na iskazanom interesu za temu. Ujedno se nadam da to neće biti posljednji put u kojemu su nas posjetili, makar online putem.” – Monika Jerković
