U utorak, 10. studenoga 2020. godine, s početkom u 10.00 sati, u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija održan je znanstveni kolokvij Razgovori o antičkoj kulturi.
Taj znanstveni kolokvij održan je u sklopu projekta Razgovori ugodni, kojega su pokrenuli članovi Udruge studenata Studia Croatica, s ciljem promicanja znanstvene i akademske suradnje kroz ugodne razgovore između izlagača i publike.
Tako se na Razgovorima o antičkoj kulturi okupilo čak osmero izlagača, među kojima su šest profesora s Fakulteta hrvatskih studija i dvoje studenata Fakulteta.
Program Razgovora o antičkoj kulturi ovdje donosimo u cijelosti:
10.00 – 10.05 sati – Matija Čeh, univ. bacc. phil. et cul. et hist., predsjednik Udruge studenata
Studia Croatica, uvodne riječi
10.05 – 10.30 sati – doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, Antičko nasljeđe u hrvatskoj kulturi
10.30 – 10.55 sati – prof. dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić, Otkrivanje antičkog Farosa
10.55 – 11.20 sati – doc. dr. sc. Marko Kardum, O koristi i štetnosti imitacije za život
11.20 – 11.45 sati – prof. dr. sc. Danijel Labaš, „Mens concordet voci“ (sv. Benedikt). Ars
rhetorica nekad i javni nastup danas
11.45 – 12.10 sati – doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Rimski limesi
12.10 – 12.35 sati – doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, Kada priče postanu povijest – primjer
Babilonskih visećih vrtova
12.35 – 13.00 sati – Marija Barić Đurđević, univ. bacc. philol. lat. et phil., Antička mudrost:
uče li nas stoici kako živjeti i u trećem tisućljeću nakon Krista?
13.00 – 13.25 sati – Lovre Jelaska, univ. bacc. croat., Širenje rimske kulture i preuzimanje
značajki drugih kultura na primjeru Gaja Julija Cezara
Razgovori o antičkoj kulturi također su se snimali, a bio je dostupan i prijenos uživo putem Facebook stranice Udruge studenata Studia Croatica.
Po završetku znanstvenoga kolokvija, studentima se obratio predsjednik Udruge studenata Studia Croatica, Matija Čeh, koji je izjavio sljedeće:
“Dragi moji, već dugo gradimo ovu Udrugu; počeli smo od temelja, ali danas ipak imamo na čemu stajati. Večeras je još jedan događaj iza nas, koji smo dugo pripremali, a za predstojeću i nadolazeću godinu opet imamo mnogo toga u planu, ambicije su velike, stoga ne smijemo popustiti pred izazovima. Najviše me veseli činjenica što su mnogi od vas pokazali interes za sudjelovanjem na projektima Udruge. Zahvaljujem vam što ste se danas pojavili u ovolikom broju! Također potičem mlađe članove Udruge, koji još uvijek oklijevaju, da se uključe u aktivnosti Udruge. Mi smo zajednica koja će za sobom ostaviti vrijedne uspomene – mi danas stvaramo, kako bi generacije studenata nakon nas imale što naslijediti.”
I za kraj, donosimo nekoliko komentara i osvrta iz publike:
“Na znanstvenom kolokviju Razgovori o antičkoj kulturi bilo je vrlo zanimljivo. Svi izlagači odlično su obavili svoj posao te su me zainteresirali za temu. Bilo bi nezahvalno nekoga posebno istaknuti, uostalom, to je i vrlo teško, ako u obzir uzmemo uistinu odlična izlaganja. U svakom slučaju, uživao sam slušajući izlaganja. Također, teme i sama izlaganja bila su vrlo interesantna, poučna, zanimljiva i kvalitetno obrađena. Zaključno, veoma sam zadovoljan viđenim i svakako bih volio da se više posvećujemo staroj povijesti. To razdoblje izuzetno je interesantno, neistraženo, a politika, kultura, umjetnost i razne druge stvari toga razdoblja imaju svoj trag i dan danas.” – Karlo Jagatić
“Znanstveni kolokvij Razgovori o antičkoj kulturi otvorio je sasvim novo poglavlje u istraživanju, ali i promišljanju života, interakcija i naučenih rutiniziranih društvenih navika, koje mi kao pojedinci u ubrzanom svijetu baštinimo kroz neprekinutu civilizacijsku sponu s antičkim svijetom. Izlagači su govorili o značaju pisanih izvora te materijalnih ostavština, preko kojih je ostao sačuvan prozor u prošlost društva, poimanja o graničju, kulturoloških asimilacija i okoline antičkoga svijeta, kako na prostoru Hrvatske, tako i na širem europskom prostoru. S filozofskoga pak aspekta, posebno je vrijedno bilo slušati izlaganje kolegice Marije Barić Đurđević, koja je predočila praktičnu vrijednost mudrih misli rimskoga cara Marka Aurelija. One doista uče čovjeka životu, djelovanju, a prije svega poštivanju sebe i drugih, čak i u trećem tisućljeću. Ovaj znanstveni kolokvij dokazao je smisao i zadovoljstvo koje posvećeni istraživački rad pruža u širem shvaćanju pojmova poput granica, komunikacijskih mreža, filozofije života i kulture življenja u antičkim svjetovima Grčke i Rima, ali i njihovih ostavština svim budućim generacijama.” – Bruno Bogović
“Izlagači na znanstvenom kolokviju o antičkoj kulturi bili su iz različitih područja znanosti i obrazovanja. Već samim time kolokvij je predočio cjelokupnu sliku o antičkoj kulturi i, kao takav, mogao se promatrati s više aspekata: povijesnih, demografskih, komunikoloških, arheoloških, kulturoloških i filozofskih. Nadalje, važno je spomenuti izuzetno dobru organizaciju svih članova Udruge studenata Studia Croatica uključenih u taj projekt, kao i volontera na projektu, jer je takva jedna dobra organizacija uistinu omogućila kvalitetno izvođenje toga znanstvenoga kolokvija, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Izlagači su svojim izlaganjima uspjeli potaknuti nevjerojatno dobru interakciju između izlagača i publike, koja se većim dijelom sastojala od studenata, a vjerujem kako je upravo takvo što i bio cilj projekta Razgovori ugodni.” – Martin Lazić
“Osobno su mi sva izlaganja bila zanimljiva, ali najviše su me se dojmila izlaganja profesorice doc. dr. sc. Eve Katarine Glazer i kolegice Marije Barić Đurđević. Smatram da je knjiga koju nam je kolegica Marija Barić Đurđević prikazala tijekom svoga izlaganja – Meditacije, rimskoga cara Marka Aurelija – svojevrstan vodič kroz život, itekako relevantan i važan, danas možda čak i više nego li ikada prije.” – Ella Šimić
“Iz izlaganja, koja sam osobno pratio online putem, vidjelo se da izlagači ne samo da razumiju materiju u kojoj su plivali, nego da je žive. Svatko od njih je na praktičan i aktualan način približio svijet koji je nama kulturološki i sociološki dalek, ali koji nam je pomoću kritičke misli i pluriperspektivnih umova ipak postao blizak i jasan. Po pitanju studenata izlagača, moram priznati da je bilo teško parirati dugogodišnjoj struci, ali mislim da su oni, davši nam Sebe, uspjeli u tom naumu. Izlaganja kolegice Marije Barić Đurđević i kolege Lovre Jelaske bila su za svaku pohvalu.” – Andrej Kozina
“Znanstveni kolokvij Razgovori o antičkoj kulturi izvrstan je pokazatelj relevantnosti ponekad zapostavljenih crtica iz antičkoga svijeta, kao i izvora razmišljanja, koja bismo mogli primijeniti u aktualnoj svakodnevici. Izlagači su nam, osim odlične pripremljenosti, također pružili uvid u vlastite interese i fascinacije, čime su ostvarili povezanost s publikom, koja je na takav način nadišla ulogu tek pukoga slušateljstva. Ovim putem želim izraziti sve pohvale organizatorima toga događanja.” – Marija Cvitaš
“Ovim putem želimo zahvaliti svim izlagačima koji su sudjelovali na našem znanstvenom kolokviju, pogotovo na povjerenju kojega su nam ukazali tijekom organizacije događaja. Također želimo zahvaliti svima koji su nas došli podržati, koji su nam pomogli u ulogama volontera i nevjerojatnoj publici, koja je aktivno sudjelovala u raspravama. Hvala svima koji su nam izrazili tople i velikodušne riječi hvale po završetku znanstvenoga kolokvija. Veseli nas što je projekt Razgovori ugodni, započet još u ožujku ove godine, bio tako dobro prihvaćen od strane publike, i nadamo se da će vam se svidjeti sve ostalo što imamo u pripremi.” – Monika Jerković, u ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta Razgovori ugodni
